pribor
See also: příbor
Serbo-Croatian
Etymology
Borrowed from Russian прибор (pribor), likely by Joakim Stulli. First attested in the 19th century.[1]
Pronunciation
- IPA(key): /prǐːbor/
- Hyphenation: pri‧bor
Noun
príbor m inan (Cyrillic spelling при́бор)
- equipment, kit, supplies, gear, set (collection of objects for a particular purpose, such as a set of tools)
- tool, instrument, gadget, apparatus
- cutlery
Declension
Declension of pribor
| singular | |
|---|---|
| nominative | pribor |
| genitive | pribora |
| dative | priboru |
| accusative | pribor |
| vocative | priboru / pribore |
| locative | priboru |
| instrumental | priborom |
References
- ^ Matasović, Ranko (2021) “príbor”, in Dubravka Ivšić Majić, Tijmen Pronk, editors, Etimološki rječnik hrvatskoga jezika [Etymological dictionary of the Croatian language] (in Serbo-Croatian), volumes II: O—Ž, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, page 212
Further reading
- “pribor”, in Hrvatski jezični portal [Croatian language portal] (in Serbo-Croatian), 2006–2025